Pitanje "Koliko rulet ima brojeva?" razrešavaju dve polovine igre. Rulet se sastoji od dve polovine: točka, na kome krupije vrti kuglicu, i stola, na kome igrači postavljaju uloge na odštampana polja. Osnovna pravila mogu se naučiti za nekoliko minuta, ali sto nudi desetine opklada sa različitim isplatama, a svaka od njih nosi istu malu prednost kuće. Ko razume kako rade točak i sto, zna i šta rulet može, a šta mu ne može doneti.
Koliko rulet ima brojeva zavisi od vrste točka. Evropski rulet ima brojeve od jedan do trideset šest i jednu nulu, ukupno trideset sedam pregrada, dok američki dodaje i duplu nulu, pa ima trideset osam. Brojevi su naizmenično crveni i crni, a nula je zelena. Upravo nula čini razliku između fer igre i igre sa prednošću kuće, pa je evropski točak sa jednom nulom uvek povoljniji izbor od američkog sa dve nule.
Kako funkcioniše rulet na dugi rok? Svaka opklada na evropskom točku vraća u proseku oko devedeset sedam posto uloženog, a ostatak zadržava kuća, bez obzira na to da li igrač bira jedan broj ili boju. Pojedinačni obrt je potpuno nasumičan i ne zavisi od prethodnih, pa niz od deset crvenih ne čini crno ni za dlaku verovatnijim. Točak nema pamćenje, a svaki obrt počinje od nule, sa istim šansama kao prvi.
Da li je rulet namešten? Licencirani točkovi i generatori slučajnih brojeva redovno se proveravaju, pa nameštanje nije potrebno: prednost kuće već je ugrađena u isplate. Zato se rulet ne može pobediti nijednim sistemom, ma koliko on bio star ili popularan. Martingejl, udvostručavanje uloga posle gubitka, samo menja raspored dobitaka i gubitaka, dok sto ima gornju granicu uloga, a novčanik igrača svoju. Jedini razuman izbor je sto sa jednom nulom i budžet određen unapred.
Ne pobeđuje; udvostručavanje uloga posle gubitka samo menja raspored dobitaka i gubitaka, a prednost kuće ostaje ugrađena u isplate.
Crveno ili crno, par ili nepar i malo ili veliko plaćaju jedan prema jedan, a tuce i kolona dva prema jedan.
Sistem koji udvostručava ulog brzo stigne do najvećeg dozvoljenog uloga na stolu, a i novčanik igrača ima svoju granicu.
Posle poziva krupijea da se opklade više ne primaju; zatim se prvo sklanjaju gubitni ulozi, a dobitni se isplaćuju po tabeli.
Od nule: sve isplate su računate kao da nula ne postoji, pa evropski točak vraća u proseku oko devedeset sedam posto uloženog.
Američki točak ima i duplu nulu, dakle trideset osam pregrada umesto trideset sedam, pa kuća na njemu zadržava veći deo uloga.